Ficheiro:2021-09-18 COVID-19 in hospital, Timor-Leste.jpg

O conteúdo da página não é suportado noutras línguas.
Origem: Wikipédia, a enciclopédia livre.

Imagem numa resolução maior(2 048 × 1 412 píxeis, tamanho: 445 kB, tipo MIME: image/jpeg)

Descrição do ficheiro

Descrição
Tetun: 𝐏𝐫𝐢𝐦𝐞𝐢𝐫𝐮-𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐓𝐚𝐮𝐫 𝐌𝐚𝐭𝐚𝐧 𝐑𝐮𝐚𝐤 𝐎𝐛𝐬𝐞𝐫𝐯𝐚 𝐧𝐨 𝐇𝐚𝐫𝐞 𝐃𝐢𝐫𝐞𝐢𝐭𝐚 𝐏𝐚𝐬𝐢𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐂𝐨𝐯𝐢𝐝-𝟏𝟗 𝐍𝐞'𝐞𝐛é 𝐁𝐚𝐢𝐱𝐚 𝐇𝐞𝐥𝐚 𝐈𝐡𝐚 𝐒𝐚𝐥𝐚 𝐈𝐳𝐨𝐥𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐋𝐚𝐡𝐚𝐧𝐞

𝐃í𝐥𝐢, 𝐥𝐨𝐫𝐨𝐧 𝟏𝟖 𝐟𝐮𝐥𝐚𝐧-𝐬𝐞𝐭𝐞𝐦𝐛𝐫𝐮, 𝐭𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟎𝟐𝟏 -Sua Eselénsia Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, iha sábadu dader, hala’o vizita ba Ospitál Antigu Dr. António Carvalho Lahane Osidental hodi observa direita problema no difikuldade saída mak Ospitál ne’e hasoru no hare direita pasiente Covid-19 nain sanulu resin (16) ne’ebé baixa hela iha sala izolamentu ho paciente balu uza oxigênio 100%, pasiente balu ho oxigênio husi kanula nasal (sira nebe atu rekupera ona) no sira ne’ebé todan liu mak uza ventiladores, (balu invasivo no balu lae).

“Ha’u hakarak agradese doutora Celia ne’ebé fó tempu no lori ha’u ho ha’u nia ekipa tama sai hodi esplika por menores kona-ba problema sira hotu ne’ebé iha, la’os problema boot maibé problema kikoan sira ne’ebé tenke haree ho sira nia serbisu nomós liga ba ita-nia pasiente sira. Ha’u kontente haree ita-nia pasiente sira balun ohin komesa rekoopera progressivamente, entaun ha’u hakarak agradese doutora Celia ho nia ekipa tomak no mediku sira ne’ebé loron kalan lahatene kolen, hader, tau matan ba família ita-nia maun alin sira, inan-aman sira por razoens saúde liga ba COVID sira mai iha ne’e í kada ida ké fila-fali ba uma ne’e alegria boot ida ba ekipa ne’e, ba ita hotu no timoroan tomak tanba realmente sira nia misaun maka salva vida”, dehan Xefe Governu ba Jornalista iha Lahane.

Xefe Governu afirma liutan katak, ha’u dala barak hateten ba moras sira, ita kuandu moras ona ita fiar iha buat tolu, ida mak Maromak, ida seluk mak Mediku sira, Doutor sira tanba sira hader loron kalan serbisu haluhan sira nia kolen ezatamente salva ita para ita kontinua moris tan uitoan to’o tempu ne’ebé ita fila, terseiru mak ita-nia familía, entaun parseria ida ne’e importante loos hodi salva vida tanba ne’e ha’u manifesta Governu tomak nia solidariedade tomak, Ministra Saúde iha ne’e, Ministeriu Saúde iha, Señor Diretór Klinika iha ne’e, í liuliu ba Mediku sira no ekipa tomak ne’ebé serbisu iha Lahane hodi tau matan ba iha ita nia pasiente sira.

Segundu lugar ha’u nia preokupasaun uitoan ba problemas kikoan-kikoan ne’e intermus lojistiku nó organizaun nian ké ohin ha’u halo komentariu uitoan ho Señóra Ministra Saúde no Doutor Klinika no Doutora Celia í ami espera katak ho ita hotu nia esforsu, parseria ita nian, ita bele hadia melhora uitoan para hakman sira nia serbisu iha ne’e, tanba dalabarak buat kikoan sira ne’e perturba sira nia serbisu por ezemplu; lixu ita la hasai lalais familía sira fatin laiha para hela, í kuidadu boot entre asaun entaun hanusa mak ita hadia ida ne’e, ne’e importante loos.

Alende ké ha’u mós enkoraja ita-nia profisionais saúde timoroan sira para ké bele hametin relasaun ho Profisionais Australiano siraiha ne’e, liuliu tenkiku AUSMAT prioridade primeiru mak ita reuni esforsu, rekursus para salva ita-nia pasiente sira, segundu mak oinsa kria parseria ida di’ak hametin ao mediu longu prazu í liliu ba formasaun preparasaun tekniku profisionál ba ita-nia ema sira tanba ita nasaun ida 20 anos nurak demais entaun ita sei iha difikuldades barak í so ita ultapasa difikudade sira ne’e sei ita hatene kria parseria.

Xefe Ezekutivu ne’e dehan, Sei ita boot sira hare uluk ita kuandu funu ne’e la’ós sira iha ailaran de’it, la’ós villa laran de’it, mundu tomak ema hotu ne’ebé hadomi Timor defende valores no prinsipiu hanesan reuni nia esforsu kontribuisaun tomak mak Timor ohin ukun an, entaun iha ne’e ba futuru mós hanesan, ema dehan segredu susesu ne’e mai husi o nia vontade, o nia kapasidade atu kria parseria. Kontribuisaun idak-idak nian ne’e iha signfikante uitoan kikoan ho sira ne’e mak halo kompleta susesu fó kbi’it ba ita hetan susesu tanba ne’e maka ha’u kontente los mai vizita. Por ultimu hakarak enkoraja familía sira fó konfiansa ba ita-nia mediku sira, ha’u hare iha pasiente sira barak ké sira manifesta vontade hakarak moris, ida ne’e buat ida ké ha’u sai husi ne’e ha’u kontente.

Lider Masimu Governu ne’e dehan, Ha’u nia vida ne’e ha’u liga ho ema, lorloron mate, terus no sakrifika an í entaun kuandu ha’u hare sira nia oin matak lakan hakarak moris ne’e buat ida ké halo ha’u enkorajadu í ida ne’e husi serbisu ne’ebé profisional sira, ne’e signifika katak sira inspira fó esperansa ba sira katak sira ne’e bele halo buat ruma kontinua moris iha rai ida ne’e nune’e mak vizita ida ne’e importante.

“Ha’u mós foin dadaun hetan COVID í ha’u hatene oinsa mak sakrefisiu ida ne’e, por ezemplu iha ha’u nia uma mediku sira toba de’it iha rai kuaze 16 dias akompaña ha’u entaun ha’u imajina iha ne’e ho situasaun ida kritiku liu ha’u nian, ne’ebé dala ida tan parabens, ha’u hatene ké COVID ne’e dezafiu boot ida ba ita no ba ita-nia rain mais ita tenke manan, dalan ida para manan mak avansa ho kampaña vasinasaun”.

Nune’e Xefe Governu dehan, Ha’u aproveita oportunidade ne’e apela ba ita-nia inan-aman sira simu vasina, ita iha vasina sufisiente, ita-nia Ministeriu Saúde serbisu makas loos para ké kria kondisoens para hotu-hotu hetan vasina, ein segundu lugar kumpri regras sira ne’ebé Ministeriu Saúde hanorin, Organizasaun Mundial Saúde hanorin í ha’u fiar katak Timor bele manan iha dezafiu ida ne’e.
Data
Origem Primeiro-Ministro: S.E. Taur Matan Ruak
Autor Primeiro-Ministro: S.E. Taur Matan Ruak
Permissão
(Reutilizar este ficheiro)
Public domain
Este ficheiro está em domínio público em Timor-Leste, porque ele foi publicado e distribuído pelo Governo da República Democrática de Timor-Leste, de acordo com o Artigo 13 da Lei de Copyright da Indonésia No 6, 1982, que ainda é válida em Timor-Leste após a independência em 20 de maio de 2002.[1]

Não haverá violação dos direitos do autor para:

  1. publicação e reprodução do símbolo do Estado e do hino nacional, de acordo com sua natureza original;
  2. publicação e reprodução de qualquer coisa produzida pelo Governo ou por terceiros em seu nome, exceto se o direito de autor for declarado protegido por lei ou regulação, or por um aviso na própria obra, ou no momento em que a obra é publicada;
  3. repetição, ao todo ou em parte, de notícia de uma agência de notícias, rádio, televisão ou jornal, não menos de 24 horas contadas desde a publicação inicial dessa notícia, e cuja fonte seja citada na íntegra.

PD-TLGov Public domain in the East Timor //commons.wikimedia.org/wiki/File:2021-09-18_COVID-19_in_hospital,_Timor-Leste.jpg

Copyright notes

Copyright notes
Per U.S. Circ. 38a, the following countries are not participants in the Berne Convention or Universal Copyright Convention and there is no presidential proclamation restoring U.S. copyright protection to works of these countries on the basis of reciprocal treatment of the works of U.S. nationals or domiciliaries:
  • East Timor, Eritrea, Ethiopia, Iran, Iraq, Marshall Islands, Palau, Somalia, Somaliland, and South Sudan.

As such, works published by citizens of these countries in these countries are usually not subject to copyright protection outside of these countries. Hence, such works may be in the public domain in most other countries worldwide.

However:

  • Works published in these countries by citizens or permanent residents of other countries that are signatories to the Berne Convention or any other treaty on copyright will still be protected in their home country and internationally as well as locally by local copyright law (if it exists).
  • Similarly, works published outside of these countries within 30 days of publication within these countries will also usually be subject to protection in the foreign country of publication. When works are subject to copyright outside of these countries, the term of such copyright protection may exceed the term of copyright inside them.
  • Unpublished works from these countries may be fully copyrighted.
  • A work from one of these countries may become copyrighted in the United States under the URAA if the work's home country enters a copyright treaty or agreement with the United States and the work is still under copyright in its home country.

East Timor has enacted the Code of Copyright and Related Rights in November 2022, it came into force on 28 May 2023.
Note: As per Commons policy, this tag alone is not sufficient. You also need to supply a tag that describes why the work is public domain in its country of origin.
  1. The Main Characteristics of the Timorese Legal System – a Practical Guide, p.177

Legendas

Adicione uma explicação de uma linha do que este ficheiro representa

Elementos retratados neste ficheiro

retrata

image/jpeg

99fcd2be3476a8132f48b42761b71c4a535c986e

455 560 byte

1 412 pixel

2 048 pixel

Histórico do ficheiro

Clique uma data e hora para ver o ficheiro tal como ele se encontrava nessa altura.

Data e horaMiniaturaDimensõesUtilizadorComentário
atual12h08min de 18 de setembro de 2021Miniatura da versão das 12h08min de 18 de setembro de 20212 048 × 1 412 (445 kB)J. Patrick Fischer{{Information |description= {{tet|1=𝐏𝐫𝐢𝐦𝐞𝐢𝐫𝐮-𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐓𝐚𝐮𝐫 𝐌𝐚𝐭𝐚𝐧 𝐑𝐮𝐚𝐤 𝐎𝐛𝐬𝐞𝐫𝐯𝐚 𝐧𝐨 𝐇𝐚𝐫𝐞 𝐃𝐢𝐫𝐞𝐢𝐭𝐚 𝐏𝐚𝐬𝐢𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐂𝐨𝐯𝐢𝐝-𝟏𝟗 𝐍𝐞'𝐞𝐛é 𝐁𝐚𝐢𝐱𝐚 𝐇𝐞𝐥𝐚 𝐈𝐡𝐚 𝐒𝐚𝐥𝐚 𝐈𝐳𝐨𝐥𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐋𝐚𝐡𝐚𝐧𝐞 𝐃í𝐥𝐢, 𝐥𝐨𝐫𝐨𝐧 𝟏𝟖 𝐟𝐮𝐥𝐚𝐧-𝐬𝐞𝐭𝐞𝐦𝐛𝐫𝐮, 𝐭𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟎𝟐𝟏 -Sua Eselénsia Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, iha sábadu dader, hala’o vizita ba Ospitál Antigu Dr. António Carvalho Lahane Osidental hodi observa direita problema no difikuldade saída mak Ospitál ne’e hasoru no hare direita pasiente Covid-19 nain sanulu resin (16) ne’ebé baixa hela iha sala...

A seguinte página usa este ficheiro:

Utilização global do ficheiro

As seguintes wikis usam este ficheiro:

Metadados